 |
Gradske zidine
Najvažnija znamenitost Dubrovnika i vizualno najdominatniji gradski simbol, impresivno srednjevjekovno zdanje koje s tvrđavama Minčeta, Revelin, Bokar i Sveti Ivan na svojim rubovima tvori prepoznatljiv povijesni štit grada. |
 |
Knežev dvor
“Obliti privatorum publica curate” ili “Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničke”. Ovaj znakoviti natpis stoji na ulazu u Knežev dvor, najvažniju javnu zgradu u Dubrovniku i mjesto koje je nekad bilo sjedište vlade i boravište kneza. |
 |
Stradun (Placa)
Središnja dubrovačka ulica, gradska "žila kucavica" na čijim se krajevima nalaze dvije Onofrijeve česme sagrađene u 15. stoljeću. |
 |
Palača Sponza
Najstariji multimedijalni objekt u Dubrovniku, sagrađen 1520. mješavinom stilova kasne gotike i renesanse. Nekad je bila mjesto žive trgovine i carinarnica (Divona), a danas je ovdje smješten Državni arhiv u kojem se čuvaju najznačajniji dokumenti dubrovačke povijesti. |
 |
Franjevački samostan Male braće
Izgrađen pod gradskim bedemima u blizini Minčete 1317. godine. U sklopu samostana nalazi se najbogatija knjižnica grada s velikim brojem sačuvanih rukopisa neprocjenjive kulturne i povijesne vrijednosti. Osim drevne biblioteke, samostan se može pohvaliti i s jednom od najstarijih ljekarni osnovanih u Europi (1317.), koja neprekidno radi od dana svoga osnivanja do danas. |
 |
Dominikanski samostan
Najstariji samostan u Dubrovniku (1225.) izuzetno je vrijedan povijesni kompleks, a osim vjerske namjene, predstavlja važnu umjetničku riznicu drevnog Dubrovnika u kojoj se posebno izdvaja 239 inkunabula. |
 |
Crkva sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika
Monumentalna barokna crkva nalazi se na spoju dviju glavnih urbanih komunikacijskih osi i prostora javnog okupljanja u Dubrovniku - Place i Pred dvorom. Podigao ju je mletački arhitekt i kipar M. Gropelli početkom 18. stoljeća. |
 |
Stara luka
Još jedan svjedok vremena, nekad glavno čvorište trgovačke i pomorske aktivnosti, danas pitoreskni dubrovački pejzaž. |
 |
Dubrovačka katedrala
Barokna katedrala građena je od 1673. do 1713. po projektu talijanskog arhitekta Buffalinija na mjestu romaničke katedrale koja je teško stradala u potresu. Dubrovčani je zovu i Gospa Velika. |
 |
Orlandov stup
Nalazi se na središnjem položaju u geometriji grada Dubrovnika, a činjenica da se na njemu kroz četiri stoljeća vijorila državna zastava slobodne Dubrovačke Republike čini ga najbitnijim simbolom dubrovačke nezavisnosti i slobode. |