U 4. stoljeću prije Krista
Japode, prve poznate stanovnike Krka, potiskuje drugo ilirsko pleme - Liburni.
Oko 9. godine
Dolazak Rimljana.
5. i 6. stoljeće
Pojava kršćanstva i prvih krčkih biskupija.
6. i 7. stoljeće
Dolazak Hrvata na otok Krk. Iz tog su razdoblja ranokršćanska bazilika u uvali Sepen i dio današnje krčke katedrale.
9. i 10. stoljeće
Na otok dolaze učenici grčkih prosvjetitelja Ćirila i Metoda te proširuju pismenost na staroslavenskom pismu glagoljici.
1001. godine
Mlečani prvi put zauzimaju Krk i od tad se sedam stoljeća povijest Krka prepliće s Venecijom.
1118. godine
Mlečani drugi put osvajaju Krk i u feudalni posjed ga ugovorom preuzima domaći plemić Dujam I. te tako postaje prvi u rodu krčkih kneževa.
Kraj 12. stoljeća
Vrijeme kad čuveni krčki knezovi Frankopani sastavljaju Vinodolski zakonik (1288.), a 100 godina kasnije (1388.), donose i Vrbnički statut. Prvi poznati Frankopan bio je Dujam I. (1118.), a posljednji Fran Krsto kojega je 1671. dao pogubiti car i kralj Leopold Habsburški. Krčki knezovi Frankopani razvijaju moć u europskim razmjerima, a zbog ekonomske snage i društvenog ugleda za njihovu su se naklonost borile protivničke strane. Postali su toliko jaki da ih nijedna vlast, sve do Turske, nije mogla ugroziti.
1480 – 1797
Vrijeme mletačke vlasti. Otok Krk pao je Veneciji u ruke 1480. godine kao posljednji otok na Jadranu.
1797. godine
Padom Venecije započinje austrijska vlast, koja je nakratko prekinuta u vrijeme Napoleonovih ilirskih provincija (1806. – 1813.).
1822. godine
Austrijska vlast izdvaja otok iz sastava Dalmacije i pridružuje ga izravno carevini, zajedno s Cresom i Lošinjom. Takav status potaknuo je hrvatski narodni preporod pa je u tom razdoblju grad Krk, zajedno s Kastvom, prednjačio u širenju hrvatske prosvjete i kulture.
Novija povijest
Nakon propasti Frankopana, Krk je promijenio mnoge vladare - od Mlečana, Francuza, Austro-Ugarske Monarhije, Italije, Njemačke i Jugoslavije do osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine.