Languages

Nalazite se na: Home / Vodič po destinaciji / Otok Pag turizam / Povijest i kultura otoka Paga /

Istraži
Otok Pag

Povijest i kultura otoka Paga

Povijest otoka Paga obilježena je mnogim bitkama i pokorenjima, poglavito zbog svojeg obilja soli kojeg su se mnogi htjeli domoći. Mnogi narodi i kulture su svojatali ovo dalmatinsko blago te ostavili svoj trag i obilje ostavštine kao i kulturološke utjecaje. Najstariji dokaz civilizacije otkriven je nakon što su uzduž obale i u podmorju iskopani alati i oružja iz ranog kamenog doba.
Povijest otoka Paga se nastavlja i tijekom brončanog doba, nakon što su pristigli Liburni, najveće od brojnih Ilirskih plemena, koji su tu obitavali sve dok ih nisu pokorili Rimljani u prvom stoljeću prije Krista. Dokazi vladavine Liburna mogu se pronaći kod ruševina utvrde i nekropole u Mihovilju u blizini grada Novalje. Rimljani su potom vladali sedam stoljeća, za vrijeme kojih su izgradili tri impresivne bazilike i utvrdili između ostalih i gradove Caska, Novalja i Kosljun. Hrvati su pristigli na otok Pag tek u 7. stoljeću, a ubrzo su se podijelili na rapsku populaciju na sjeveru i zadarsku zajednicu na jugu. Srazovi između te dvije kulture nastavljaju se kroz srednji vijek, sve dok Mleci ne preuzimaju vlast nad otokom koju će držati do kraja 18. stoljeća. Nakon što je Napoleon pokorio Mletačku Republiku, otok Pag je potpao pod sedmogodišnju vladavinu Austrije, nakon čega se vratio pod desetogodišnju francusku vlast. Austrijska vladavina nastavlja se ponovo od 1815. do 1918., nakon čega slijedi njemačko-talijanska okupacija koja traje tijekom drugog svjetskog rata.
Godine 1945. otok Pag je vraćen u ruke partizana, a nakon pada Jugoslavije 1991. godine postaje dio nezavisne republike Hrvatske.

Povijest

	Mlađe kameno doba najstariji tragovi života o čemu svjedoče arheološki nalazi iz vremena kad je kamen bio oruđe i oružje
	Brončano doba dolaze Liburni kao najbrojnije ilirsko pleme na otoku Pagu
	Željezno doba iz ovog doba pronađeni su tragovi metalnog nakita 1. st. pr. Kr. prodiru Rimljani koji pokoravaju Liburne i na Pagu ostavljaju brojne tragove
	1. st. pr. Kr. prodiru Rimljani koji pokoravaju Liburne i na Pagu ostavljaju brojne tragove
	4. i 5. stoljeće u Novalji djeluje snažna kršćanska zajednica, podižu se tri impresivne bazilike
	Iz razdoblje seobe naroda očuvan relikvijar pohranjen pored "bazilike urbane", isto tako i crkveni namještaj sačuvan u “Stomorici” (arheološka zbirka)
	7. st. Hrvati dolaze na Pag
	8. i 9. st. formira se država i veže se za Papu
	11. i 12. st. podjela otoka Paga između rapske i zadarske komune
	12. – 14. st. Hrvatsko-ugarski vladari i Mletci vode borbe za gradove i otoke u Dalmaciji
	1403. godina Kralj Ladislav prodaje Veneciji svoj dio Dalmacije, uključujući i grad Pag
	1433. godina grad Pag dobiva svoj Gradski Statut
	Kraj 18. st. Napoleon ukida Mletačku Republiku, otok Pag prelazi pod austrijsku upravu (1797.–1805.), poslije čijeg poraza u sukobu s Francuskom otok Pag, kao i ostatak Dalmacije, potpadaju pod francusku vlast koja traje 10 godina.
	1815. godina Bečki kongres, Austrija vraća vlast u “Kraljevini Dalmaciji” koja traje do 1918.
	1848. godina narodni preporod čiji je cilj ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i uvođenje hrvatskog jezika u škole i upravu.
	Kraj 19. st. potisnuti autonomaši, hrvatski jezik postaje službeni, uvode se brodske linije, gradi se riva za pristanak brodova.
	Početak 20. stoljeća bolest filoksera poharala je vinograde po cijeloj Dalmaciji, pa tako i na otoku Pagu. Tada dolazi do velikog iseljenja stanovništava u SAD, Kanadu i Austriju.
	2. svjetski rat Novalja i otok Pag prvo su pod kontrolom talijanske vojske do kapitulacije Italije u rujnu 1943., kada otok preuzimaju snage NOVJ-a i drže ga do kraja godine. Tada otok preuzimaju njemačka i ustaška vojska. Početkom 1945. nadzor ponovno uspostavljaju partizanske snage.
	1991. godina Nakon raspada Jugoslavije, otok Pag postaje dio samostalne Republike Hrvatske.